Kongregacija za propagandu vjere 1642. potvrđuje molbu kapetana kohorte Hrvata u Milanskom Vojvodstvu Luke Matekovića Bugarina (Hrvat iz Bugarske?) da se njihovim duhovnikom imenuje fra Franjo Bašić iz Hercegovine s obzirom da on dobro poznaje "ilirski jezik spomenutih Hrvata":
Malo je poznato da se pripadnici plemičke obitelji Zapolja u izvorima spominju i kao Hrvati i kao Bosanci.
Najvjerojatnije su se doselili iz Bosne u okolicu Požege, a od tamo u daljnje dijelove Ugarske. Pritom su hrvatsko i bosansko ime korišteni kao sinonimi za istu narodnost.
Slike iz Tibor NEUMANN; "Two Palatines and a Voivode, or the Szapolyai Family’s Journey to the Royal Throne"; "A Forgotten Hungarian royal Dynasty : THE SZAPOLYAIS"; Budimpešta; 2020.; str. 22 do 24
Link: academia.edu/50088522/Two_Pa…
1
6
485
1608. godine među prelatima i magnatima koji su bili pozvani na Požunski sabor iz Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmcije spominje se i bosanski biskup ⬇️
Slika iz Ferdo ŠIŠIĆ; "Acta comitialia regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae; Hrvatski saborski spisi; Knj. 5: Od godine 1609. do 1630. godine s dodatkom od god. 1570. do god. 1628.; Zagreb; Academia scientiarum et artium Slavorum meridionalium; str. 649
dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=21436…
8
405
9. kolovoza 1235. godine papa Grgur IX. piše hrvatskom hercegu Kolomanu (koji se u izvorima spominje kao "dux Croatiae et Dalmatiae" te kao "dux totius Sclavoniae") kako mu povrđuje njegovu upravu nad Bosnom koju mu je na vladanje predao njegov otac kralj Andrija II.
Niz postova (1/6)
1683. g. Hrvati iz Rame su se doselili u Sinjsku krajinu. Jedan potomak tih doseljenika bio je fra Petar Filipović koji 1765. piše o svom učitelju i vrlo vjerojatnom rođaku fra Jeronimu Filipoviću da je napisao tri knjige na "slavni nasc harvaski jezik": ⬇️
Jedno značajno svjedočanstvo o zajedništvu Hrvata iz Dubrovnika sa sunarodnjacima u Bosni je pismo Marina Držića Cosimu I. Mediciju u kojem spominje kako je Mehmed-paša Sokolović njemu sunarodnjak po jeziku, rodu te po tome što Sokolović ima "bosansku krv":
Komentar⬇️
Slike iz "SOKOLOVIĆ, MEHMED-PAŠA (SOKOLLU MEHMET PAŞA)"; "Leksikon Marina Držića"; Leksikografski zavod Miroslava Krleže i Dom Marina Držića; 2015.
Link: leksikon.muzej-marindrzic.eu…
1
5
606
Godine Gospodnje 1719. prvaci hrvatskoga puka u mletačkoj Dalmaciji spominju kako su porijeklom iz Bosne (Bosanskog pašaluka):
Komentar⬇️
Slika iz Stipan ZLATOVIĆ; Franjevci države Presvetog Otkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji; Knjigotiskara i Litografija C. Albrechta; Zagreb; 1888.; str. 206
Link: books.google.hr/books?id=frf…
10
830
Bosanski franjevac Matija Divković (1563. - 1631.) iz Olova za članove Bratovštine sv. Jurja i Tripuna iz Venecije (koju su činili Hrvati) kaže da su "našega Iezika" u svome djelu "Nauk karstjanski s mnozjemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi" iz 1616. godine:
Komentar⬇️
Prema navodu rada Vine MIHALJEVIĆ; "FRA MATE DIVKOVIĆ I HRVATSKA BRATOVŠTINA U MLECIMA"; "Croatica Christiana periodica"; Vol. 20; Br. 38, 1996. str. 176
Link: hrcak.srce.hr/77733
O samoj Bratovštini sv. Jurja i Tripuna vidjeti rad ...
Nastavak u komentaru ⬇️
1
6
691
Ivan Tomko Mrnavić, rođen u Šibeniku, a porijeklom iz Bosne te se sam nazivao Bošnjaninom, u tekstu iz 1637. g. piše da je srednjovjekovni bosanski ban bio pripadnik Kraljevine Hrvatske i Dalmacije što potvrđuje da je Bosna tada bila smatrana hrvatskom zemljom:
Komentar ⬇️
Jakov Mikalja, hrvatski jezikoslovac iz 17. st. u svome djelu "Blago jezika slovinskoga" ističe kako je "bosanski jezik" najljepši od govora ilirskog jezika te da zato svi ilirski pisci trebaju pisati na "bosanskom".
Mikalja u istom djelu kaže da "Ilir" i "Hrvat" znače isto
⬇️
Samim time smatra da je "bosanski jezik" (/govor ili dijalekt) dio hrvatskog jezika te da su pisci koji pišu na "bosanskom" hrvatski pisci.
Slike iz Jakov MIKALJA; "Blago jezika slovinskog ili slovnik ..."; Loreto; 1649.; str. (na linku) 4, 129 i 134
archive.org/details/blago_je…
1
16
719
Ibrahim Pečevija i njegovo hrvatstvo:
Ibrahim Pečevija, osmanski pisac, rođen u Pečuhu oko 1574. godine gdje se doselio njegov otac iz Bosne.
Sam Pečevija je dobar dio života proveo u Bosni, a svoj materinji jezik u svojim zapisima naziva i hrvatskim i bosanskim:
Komentar⬇️
Slike iz:
priredio i uredio Fehim NAMETAK; Ibrahim ALAJBEGOVIĆ PEČEVIJA; "Historija 1"; Sarajevo; El-Kalem; str. 199. i 221
Link: scribd.com/document/80277095…
priredio i uredio Fehim NAMETAK; Ibrahim ALAJBEGOVIĆ PEČEVIJA; "Historija 2"; Sarajevo; El-Kalem; str. 157.
Komentar⬇️
2
5
642
Nikola Drenovački i njegovo hrvatstvo:
Nikola Drenovački u svojoj pohvali prijevoda crkvenih knjiga Stjepana Konzula Istranina i drugih iz 1563. godine za samog sebe kaže da je rodom Bošnjanin te svoj jezik naziva hrvatskim:
Nastavak u komentaru⬇️
Dubrovački pjesnik Damjan Beneša u svojoj pjesmi posvećenoj fra Jurju Dragišiću iz Srebrenice slavi Dragišića na temelju njihove zajedničke ilirske, tj. hrvatske narodnosti:
(Slika lijevo iz djela fra Jurja Dragišića iz 1499. g., desno prijevod Ivice Martinovića)
Komentar⬇️
Prva slika: Juraj DRAGIŠIĆ; De natura caelestium spirituum quos angelos vocamus; Firenca; 1499; str. 265 (zadnja stranica)
Link: zdur.dkd.hr/?pr=i&id=10031
Komentar ⬇️
1
3
200
Fra Bono Benić (Čatići kod Visokog oko 1708. - Kraljeva Sutjeska 1785.) također zapisuje da su "naši Hrvati" zauzeli Osijek očito na temelju zapisa fra Nikole Lašvanina, ali s obzirom na to kako je on to zapisao vidi se da je i on druge Hrvate smatrao ...
Nastavak u komentaru⬇️
1
7
501
Fra Nikola Lašvanin (Lašva, oko 1703. - Jajce 1750.) i njegovo hrvatstvo:
Lašvanin je u svom rukopisu, tj. ljetopisu ukomponirao različita druga djela i dao svoju "verziju" tih tekstova.
Jedno od tih je "Kronika ..." Pavla Rittera Vietezovića u kojoj Lašvanin ...
Komentar⬇️
Fra Franjo Glavinić (1585. - 1652.), podrijetlom iz Glamoča, izričito navodi da su Bosanci i Hrvati jedan te isti narod te da imaju isti jezik u svome djelu "Početak provincije Bosne Hrvatske" ili "Origine della Provincia Bosna Croatia" iz 1648. godine:
Izvori slika u komentaru⬇️
Po pitanju autorstva pjesme "Bošnjaku" bio sam u krivu.
Safvet-beg Bašagić vrlo vjerojatno jest autor te pjesme jer se jedna njegova pjesma nalazi u 4. izdanju lista "Bošnjak" iz 1891. i nalazi se u "Trofandi" izdatoj 1896. g.:
Doduše, važno je za naglasiti ...
(U komentaru ⬇️)
This Post is from an account that no longer exists. Learn more
3
10
858
Don Ivan Filipović Grčić o hrvatstvu Bosne i Hercegovine 1704. godine u svojoj pjesmi "Pisma koja se piva iliti kanta po epistoli ...":
(Lijeva slika na latinici, desna slika na hrvatskoj ćirilici)
Izvori za slike u komentaru⬇️
Je, objavio je knjigu o svetom Savi jer je bio povjesničar svog vremena.
Plus, Mrnavić je svoj jezik nazivao hrvatskim:
Izvor za slike u komentaru ispod⬇️
This Post is from an account that no longer exists. Learn more
Vjekoslav KLAIĆ; "Posljednji Zrinski i Frankopani; Uspomeni hrvatskih mučenika"; Matica hrvatska; str. 218 i 219
Link: archive.org/details/Posljedn…
2
298






































